Prema najnovijim podacima Policijske uprave istarske, u prvih šest mjeseci 2025. godine u Istri je izdano više od 10.000 novih radnih dozvola za strane radnike. Najveći broj njih zaposlen je u sektoru turizma i ugostiteljstva, dok su zanimanja u zdravstvu i obrazovanju gotovo zanemarena, izvještava portal Istra24.
Najviše dozvola izdano je državljanima Srbije, Nepala i Bosne i Hercegovine, a obrazac zapošljavanja jasno pokazuje – stranci su postali okosnica istarskog gospodarstva, ali ključne javne službe i dalje vape za kadrovima.
Turizam u fokusu, zdravstvo i obrazovanje na margini
Istarska županija tradicionalno ovisi o sezonskom radu, a brojke iz 2025. to i potvrđuju. U turizmu i ugostiteljstvu izdano je čak 6.560 novih radnih dozvola, što čini više od 63 posto svih novih dozvola u regiji. Kada se pribroje i sezonske dozvole te produženja, turizam i ugostiteljstvo čine gotovo 60 posto ukupnog zapošljavanja stranih radnika u Istri.
Drugi najvažniji sektor je građevinarstvo, s 1.311 novih dozvola, uz dodatna sezonska i produžena zaposlenja.
Međutim, istovremeno se otkriva zabrinjavajuća činjenica: tijekom istog razdoblja, u zdravstvu je izdano samo 10 novih radnih dozvola, dok ih je u obrazovanju tek 3. To znači da se, unatoč rastućim potrebama, stranci gotovo uopće ne zapošljavaju kao liječnici, medicinske sestre, učitelji ili profesori.
Tko dolazi raditi u Istru?
Na vrhu liste radnih dozvola nalaze se državljani Srbije – njih 2.778 dobilo je nove dozvole, 739 ih je produžilo postojeće, a 1.074 su radili sezonski. Slijede Nepalci, s 1.823 novih dozvola, te Bosanci i Hercegovci, koji su dobili 1.790 novih, uz velik broj sezonskih i produženih zapošljavanja.
Zanimljivo je primijetiti i prisutnost radnika iz Makedonije (867 novih dozvola) i Kosova (331 nova dozvola). Bangladeš, koji je prethodnih godina imao znatno veći udio, ove godine bilježi pad – samo 152 nova radnika u Istri.
Što pokazuju trendovi?
Uspoređujući s prethodnim godinama, vidljivo je da broj izdanih dozvola općenito blago opada, no raste broj produženja postojećih dozvola, što upućuje na to da se dio stranih radnika ipak odlučuje ostati i raditi više sezona u Hrvatskoj.
Ipak, zabrinjavajuće je što ključni sektori poput zdravstva i obrazovanja ne uspijevaju privući strane radnike, iako je nedostatak stručnog kadra u tim područjima odavno poznat problem.
Dok strani radnici i dalje spašavaju turističku sezonu u Istri, lokalne zajednice suočavaju se s ozbiljnim izazovima – nedostatkom liječnika, medicinskih sestara, nastavnika i drugog javnog osoblja.
Za dugoročnu održivost, hrvatski sustav zapošljavanja mora razviti ciljanu strategiju privlačenja i zadržavanja stranih stručnjaka, osobito u javnim službama. Uz to, važno je raditi na poboljšanju uvjeta rada, bržem priznavanju kvalifikacija i jezičnoj integraciji, kako bi Hrvatska bila konkurentna u globalnoj borbi za radnu snagu.
Autor: WLC
