Izazovi i perspektive stranih radnika u Hrvatskoj: Istraživanje o životu i integraciji migranata iz Azije i Afrike
Strani radnici u Hrvatskoj: Tko su oni, kako žive i planiraju li ostati?
Hrvatska sve više postaje radno odredište za radnike iz udaljenih krajeva svijeta, osobito iz Azije i Afrike. No tko su zapravo ti ljudi koji svojim radom svakodnevno doprinose hrvatskom gospodarstvu? Kako žive, što misle o svom životu u novoj zemlji i vide li ovdje svoju budućnost? Odgovore na ta pitanja donosi novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija.
Što kaže istraživanje?
Istraživanje je provedeno u razdoblju od studenoga 2024. do siječnja 2025. na 400 stranih radnika iz Azije i Afrike. Sudionici dolaze ponajviše s Filipina (38%), iz Nepala (26%), Indije (20%) i Bangladeša (5%). Korištene su online ankete i terensko prikupljanje podataka, a upitnik je bio dostupan na pet jezika kako bi se osigurala pristupačnost.
Zanimljivo je da je 83,5% ispitanika muškaraca, a najveći broj ih je u dobi između 31 i 50 godina. Većina ih radi u prijevozu (22%), ugostiteljstvu (19%) i graditeljstvu (17%) – sektorima koji bilježe kronični manjak domaće radne snage.
Jezične i kulturološke barijere
Podaci pokazuju da više od 53% ispitanika ne govori hrvatski jezik, iako neki razumiju osnovne fraze. Tek 8% ih govori hrvatski tečno, što jasno ukazuje na potrebu za organiziranim jezičnim programima. Osim jezične barijere, veliki broj ispitanika navodi osjećaj kulturne udaljenosti i ograničene kontakte s lokalnim stanovništvom.
Zadovoljstvo životom i zdravljem
Iako su izazovi prisutni, više od 60% ispitanika ocjenjuje svoj život pozitivno. Na skali od 0 do 10, najvišu ocjenu (10) daje čak 20,5%, a najzadovoljniji su svojim međuljudskim odnosima (26,5% daje ocjenu 10), zdravljem i duhovnim životom – što ukazuje na snažnu osobnu i duhovnu otpornost.
Tjelesno zdravlje ispitanici ocjenjuju pretežito kao dobro (33,5%) ili vrlo dobro (32,75%), dok ih samo 1,5% smatra da je njihovo zdravlje jako loše. Psihičko zdravlje je nešto slabije, ali i dalje pozitivno: gotovo 63% ispitanika ga ocjenjuje kao dobro ili bolje.
Financijske i obiteljske okolnosti
Velik dio radnika financijski podržava obitelji u matičnim zemljama – njih 89,8% trenutno radi puno radno vrijeme, a više od 50% redovno šalje novac kući. Unatoč teškim uvjetima, više od 28% ispitanika planira preseliti obitelj u Hrvatsku, dok njih 20,5% želi ostati u Hrvatskoj do mirovine, a 19,5% – do kraja života.
Osjećaj pripadnosti i jednakosti
Posebno je važan podatak da čak 87,5% ispitanika smatra da ima pravo na jednaku kvalitetu života kao hrvatski građani, što je pokazatelj njihove motivacije za integraciju i ostanak. Istovremeno, više od 80% njih smatra da im se kvaliteta života poboljšala nakon dolaska u Hrvatsku.
Ipak, stres i osjećaj nesigurnosti nisu zanemarivi: oko 36,5% često osjeća da se ne može nositi s teškoćama, a 20,3% često nema dovoljno samopouzdanja za rješavanje osobnih problema. To otvara prostor za razvoj psihosocijalne podrške, ne samo u okviru integracijskih programa, već i unutar radnog okruženja.
Poruka kreatorima politika
Autori izvještaja naglašavaju kako rezultati jasno ukazuju na potrebu za ciljanijim integracijskim politikama: od jezičnih i kulturnih programa do pravne i psihosocijalne podrške. „Strani radnici nisu samo resurs na tržištu rada – oni su ljudi s očekivanjima, obiteljima i potrebom za dostojanstvom,” istaknuto je u zaključku.
Ovo je jedno od prvih sveobuhvatnih istraživanja takve vrste u Hrvatskoj, a njegov puni naziv glasi „Istraživački izvještaj anketnog istraživanja o kvaliteti života i obrascima života stranih radnika iz Azije i Afrike u Hrvatskoj”.
📘 Cjeloviti izvještaj dostupan je na poveznici: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:303:109431
