Vlada Republike Hrvatske odlučila je snažnije djelovati protiv neprijavljenog rada. Prema pisanju Lidera, završeno je javno savjetovanje o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim se uvodi niz odredbi kojima se poslodavcima želi otežati i učiniti manje isplativim neprijavljivanje radnika.
Novi zakonodavni okvir protiv rada na crno predviđa kazne do 8.000 eura po neprijavljenom radniku, automatski upis na takozvanu crnu listu te zabranu pristupa državnim potporama za poslodavce koji ponavljaju prekršaje.
Treća razina kazni za ponavljače
Najvažnija novost je uvođenje treće razine kazni. Postojeće sankcije od 2.650 eura i 6.630 eura po radniku ostaju na snazi za prvi i drugi prekršaj.
No poslodavci kod kojih se u razdoblju od tri godine treći put utvrdi neprijavljeni rad suočit će se s kaznom od 8.000 eura po neprijavljenom radniku.
Crna lista traje kraće, ali ima snažnije posljedice
Iako se razdoblje javne objave na takozvanoj crnoj listi skraćuje sa šest godina na jednu godinu, učinak te liste postaje snažniji.
Poslodavci koji se nađu na popisu gube mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja, odnosno državnih potpora. Također im se ograničavaju mogućnosti povezane s dozvolama za boravak i rad stranih radnika.
S obzirom na veliku potražnju za stranom radnom snagom, osobito u turizmu, takva mjera za dio poslodavaca može imati ozbiljne posljedice.
Podaci za razdoblje 2023. – 2025.
- 1.197 rješenja izdao je Državni inspektorat
- 1.953 radnika zatečena su u neprijavljenom radu
- među njima je bilo 911 stranih radnika
- 5,4 milijuna eura ukupna je vrijednost izrečenih kazni
- 676 poslodavaca trenutačno se nalazi na javnom popisu prekršitelja
Ove promjene šalju jasnu poruku da država želi strože nadzirati tržište rada i smanjiti prostor za neprijavljeni rad, posebno u sektorima u kojima je potražnja za radnicima velika.
Izvor: Lider; Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
