Prije samo nekoliko godina većina stranih radnika dolazila je u Hrvatsku s jasnim planom, odraditi sezonu ili nekoliko godina rada, zaraditi novac i zatim otići dalje prema zapadnoj Europi ili se vratiti kući.
Danas se ta slika postupno mijenja.
Sve više stranaca ne dolazi u Hrvatsku samo zbog privremenog posla. Mnogi produžuju svoje dozvole, dovode članove obitelji, traže dugoročniji smještaj i planiraju ostati nekoliko godina. Upravo zato najnoviji podaci o radnim dozvolama ne govore samo o broju zaposlenih stranaca, nego otkrivaju i duboku promjenu na hrvatskom tržištu rada.
Hrvatska je u posljednje tri godine izdala gotovo pola milijuna radnih dozvola za strane državljane. Takve brojke bile su nezamislive prije deset godina, kada su poslodavci uglavnom zapošljavali domaće radnike ili radnike iz susjednih zemalja.
Danas su strani radnici postali sastavni dio svakodnevnog života u Hrvatskoj. Bez njih bi brojni hoteli, restorani, građevinske tvrtke, tvornice i logistički centri teško mogli normalno poslovati. Tijekom rekordne 2024. godine izdano je, piše net.hr, čak 207.000 dozvola za boravak i rad. Već tijekom 2025. broj pada na 171.000, odnosno 36.000 manje nego godinu ranije. To predstavlja pad od 17,3 posto. I tijekom 2026. nastavljen je isti trend. U prva četiri mjeseca izdano je oko 65.000 dozvola, što je oko 3.500 manje nego u istom razdoblju prošle godine.
No stručnjaci upozoravaju da ukupni broj dozvola ne govori cijelu priču. Mnogo važnije pitanje je: koliko ljudi dolazi prvi put, a koliko ih ostaje? Upravo tu dolazi do najveće promjene.
Tijekom 2024. godine za nova zapošljavanja izdano je 132.000 dozvola. Godinu dana kasnije taj broj pada na 80.000. Istovremeno broj produženih dozvola raste s 57.000 na čak 70.000.
U prva četiri mjeseca 2026. dogodilo se nešto što se dosad nije događalo, izdano je više dozvola za produženje boravka i rada nego za nova zapošljavanja. Za produženje je izdano 28.000 dozvola, a za nova zapošljavanja 26.000.
To znači da sve veći broj stranih radnika ne odlazi nakon isteka prvog ugovora, nego ostaje raditi u Hrvatskoj.
Za mnoge poslodavce to je dobra vijest. Radnici koji su već upoznali posao, naučili osnove jezika i prilagodili se životu u zemlji lakše ostaju u radnom odnosu i manje je potrebe za stalnim traženjem novih zaposlenika.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj trenutno boravi oko 113.000 stranih državljana s važećim dozvolama i prijavljenim boravištem. Broj produženih dozvola porastao je za 24 posto u odnosu na prošlu godinu, što pokazuje da Hrvatska postupno postaje zemlja u kojoj strani radnici ostaju dulje nego prije.
Za mnoge od njih Hrvatska je postala više od privremene radne destinacije. Djeca se upisuju u škole, otvaraju se bankovni računi, iznajmljuju stanovi i stvaraju novi životni planovi. Takav razvoj događaja mijenja i hrvatsko društvo. U većim gradovima danas je sasvim uobičajeno susresti radnike iz Nepala, Filipina, Indije ili Uzbekistana kako rade u restoranima, trgovinama, hotelima, skladištima ili na gradilištima.
Turizam je preuzeo vodeću ulogu
Godinama je građevinski sektor bio najveći poslodavac stranih radnika u Hrvatskoj. Tijekom 2024. godine u građevinarstvu je izdano 75.000 dozvola, što je predstavljalo više od trećine svih izdanih dozvola u zemlji. No tijekom 2025. dolazi do promjene. Turizam i ugostiteljstvo prvi put postaju sektor s najvećim brojem zaposlenih stranih radnika. U tom je sektoru izdano 53.000 dozvola, više nego u bilo kojoj drugoj djelatnosti. Trend se nastavlja i tijekom 2026. godine. U prva četiri mjeseca izdano je 24.000 dozvola za rad u turizmu i ugostiteljstvu, dok je građevinarstvo dobilo 18.000 dozvola.
To nije iznenađenje. Hrvatska svake godine bilježi nove turističke rekorde, a poslodavci na obali sve teže pronalaze dovoljan broj domaćih radnika za sezonu.
Zbog toga potražnja za kuharima, konobarima, pomoćnim radnicima u kuhinji, sobaricama, recepcionarima i drugim turističkim zanimanjima ostaje vrlo visoka.
Industrija, logistika i trgovina također traže radnike
Iako turizam privlači najviše pozornosti, veliki broj stranih radnika zapošljava se i u drugim sektorima. Industrija je tijekom 2024. godine zaposlila radnike kroz 28.000 izdanih dozvola. Tijekom 2025. taj broj iznosio je 24.000, a u prva četiri mjeseca 2026. oko 8.000.
Promet i logistika također ostaju važni sektori za zapošljavanje stranih državljana. Broj dozvola smanjio se s 16.000 na 13.000, ali i dalje postoji velika potreba za vozačima, skladišnim radnicima i zaposlenicima u dostavnim službama. Trgovina bilježi blagi rast i približava se brojci od 8.000 izdanih dozvola godišnje.
Filipinci i Nepalci mijenjaju lice hrvatskog tržišta rada
Posljednjih godina snažno raste broj radnika iz Azije.
Nepalski radnici danas su među najbrojnijim stranim radnicima u Hrvatskoj. Tijekom 2024. izdano im je 36.000 dozvola, a tijekom 2025. oko 32.000. Još snažniji rast bilježe Filipinci. Broj izdanih dozvola porastao je s 15.000 tijekom 2024. na 18.000 tijekom 2025. godine. U prva četiri mjeseca 2026. Filipinci su s oko 11.000 izdanih dozvola postali druga najveća skupina stranih radnika u Hrvatskoj, odmah iza državljana Bosne i Hercegovine. Uz njih, među najbrojnijim skupinama nalaze se i radnici iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Indije, Kosova, Uzbekistana i Egipta.
Današnja Hrvatska funkcionira drukčije nego prije nekoliko godina. Strani radnici više nisu samo privremeno rješenje za nedostatak radne snage. Oni postaju trajni dio tržišta rada, ali i hrvatskog društva.
Autor: WLC
