Uloga stranih radnika u europskom tržištu rada sve je važnija, no podaci pokazuju da su oni često zaposleni u nepovoljnijim uvjetima u odnosu na domicilno stanovništvo. Jedan od pokazatelja toga je i veći udio zaposlenosti na nepuno radno vrijeme među radnicima izvan Europske unije.
Državljani trećih zemalja, odnosno zemalja izvan Europske unije, prošle su godine činili 22,2 posto zaposlenih na nepuno radno vrijeme u EU. Državljani članica EU-a koji rade u drugoj zemlji članici činili su 20,8 posto zaposlenih na takvim poslovima, dok je među onima koji žive i rade u svojoj zemlji taj udio bio znatno manji – 16,6 posto, pokazuju podaci Eurostata, prenosi portal Financije.hr.
To znači da radnici koji žive u svojim matičnim zemljama češće rade na puno radno vrijeme u odnosu na one koji žive izvan svoje države. Kako piše portal financije.hr, razlozi zbog kojih strani radnici češće rade nepuno radno vrijeme su različiti – od osobnog izbora i želje za više slobodnog vremena, do ograničenog pristupa tržištu rada, jezičnih prepreka ili diskriminacije.
Između 2014. i 2024. godine, državljani zemalja članica EU-a bilježili su najniže udjele zaposlenosti na nepuno radno vrijeme. U istom razdoblju, udio zaposlenih s kraćim radnim vremenom opadao je u sve tri promatrane skupine, najizraženije među radnicima izvan EU-a.
Na razini EU-a, žene su znatno češće od muškaraca radile s nepunim radnim vremenom. Među državljankama druge zemlje članice EU-a, 35,8 posto ih je bilo zaposleno na ovaj način, dok je kod muškaraca taj udio bio 7,9 posto. Slična razlika bilježi se i kod žena izvan EU-a – 36,8 posto naspram 11,8 posto kod muškaraca. Među osobama koje žive u svojoj zemlji, nepuno radno vrijeme imalo je 27 posto žena i 7,4 posto muškaraca. Ovi podaci ukazuju na to da su briga o djeci i obiteljskim obavezama mogući faktori koji utječu na takvu raspodjelu.
Kako pojašnjava Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, dok je nepuno radno vrijeme svako kraće od toga. U Hrvatskoj je trenutačno 72.896 nezaposlenih osoba, a oglašeno je 17.869 slobodnih radnih mjesta, navodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Istovremeno, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi 1.783.516 osiguranika, što daje okvirnu sliku ukupne zaposlenosti, iako nije poznato koliko ih radi na puno radno vrijeme.
Autor: WLC
