Strani radnici koji žele raditi u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s nizom ozbiljnih prepreka koje im otežavaju i usporavaju zapošljavanje, upozorava Hrvatska obrtnička komora (HOK). Najveći problemi proizlaze iz pojedinih odredbi Zakona o strancima, a u praksi se manifestiraju kroz dugotrajne i komplicirane procedure.
Jedna od ključnih poteškoća odnosi se na rokove za izdavanje dozvola za boravak i rad. Iako je zakonom predviđeno da policijske uprave moraju obraditi zahtjev u roku od 15 dana, taj se rok gotovo nikada ne poštuje. U stvarnosti se višekratno produljuje, pa radnici mjesecima čekaju na dozvole, što kod poslodavaca stvara frustracije i nesigurnost, a same radnike dovodi u neizvjesnu situaciju,često su u zemlji, ali ne mogu raditi jer još nemaju potrebne papire.
HOK upozorava i na niz drugih ograničenja koja dodatno otežavaju život i integraciju stranih radnika. Primjerice, u zakon je uveden omjer zaposlenih domaćih i stranih radnika, i to čak i u deficitarnim zanimanjima, gdje radne snage kronično nedostaje. Time se stvara dodatna barijera radnicima koji su već stigli u Hrvatsku i žele legalno raditi. Problem predstavlja i obveza poslodavaca da imaju podmirena sva javna davanja, a ne samo poreze i doprinose. Ako se pojavi i najmanja administrativna nepravilnost, to može značiti odgodu ili onemogućavanje zapošljavanja stranog radnika.
Poseban izazov je i promjena poslodavca. Novi zakon je donio pozitivnu novinu, mogućnost da strani radnik, nakon godinu dana rada, promijeni poslodavca bez ponovnog prolaska cijelog postupka dobivanja dozvole. No, kako su dosadašnje dozvole bile izdavane upravo na rok od godinu dana, ova odredba u praksi ne funkcionira. Radnik bi morao čekati produženje dozvole i tek onda ponovno čekati godinu dana da bi mogao mijenjati poslodavca. To radnike stavlja u podređen položaj jer im se ograničava sloboda kretanja na tržištu rada. HOK zato predlaže da se taj rok skrati na šest mjeseci za radne dozvole koje traju godinu dana.
Ne treba zanemariti ni prepreke vezane uz integraciju. U pojedinim sektorima, poput trgovine, veliki problem je nepoznavanje hrvatskog jezika. Strani radnici često ne mogu kvalitetno komunicirati s kupcima ili kolegama, pa poslodavci na vlastiti trošak organiziraju tečajeve jezika. To je dodatno administrativno i financijsko opterećenje, a HOK smatra da bi država trebala participirati u toj edukaciji kako bi se olakšalo uključivanje stranih radnika u društvo.
HOK zato traži hitnu digitalizaciju i pojednostavljenje procedura, uključujući uvođenje digitalne platforme za podnošenje zahtjeva i praćenje njihovog statusa te centralizaciju komunikacije između poslodavaca, radnika i državnih institucija.
